Ako ste ljubitelj mesa, definitivno biste trebali probati nadaleko poznatu puricu s mlincima koja je simbol blagdanskog stola, ali se u toj slasnoj pečenki uživa i neovisno o blagdanima. Purica može biti punjena i različitim nadjevima u čemu se ogleda i specifičnost pojedinog restorana i podneblja.
Također je poznat i zagrebački odrezak koji se sastoji od paniranog odreska teletine punjenog sirom i praškom šunkom obično poslužen uz pečeni krumpir ili rizi-bizi (riža s graškom), kao i svinjski lungić nadjeven suhim šljivama i rakijom šljivovicom.
Nadalje, tradicionalni zagrebački gableci su vinski gulaš i špek fileki, krpice s pečenim zeljem, sarma, punjena paprika, krvavice i pečenice s restanim krumpirom i zeljem, sušeni buncek s kiselim zeljem, variva od slatkog i kiselog kupusa s grahom, varivo od poriluka s faširancima ili kobasicama, ajngemahtec (varivo s graškom i noklicama ), govedska ili kokošja juha s domaćim rezanicama ili noklicama, kuhana kokoš ili govedina s umakom od hrena, kao i te kuhana šunka s ribanim svježim hrenom.
Ljubitelji mesa će zasigurno uživati i u poznatoj kotlovini, specifičnoj za Zagreb i sjeverozapadnu Hrvatsku. Na velikom metalnom pladnju u obliku šešira skupno se peku i dinastaju uglavnom svinjski kotleti i kobasice. Njima se često dodaje i različito povrće (luk, rajčica, paprika, krumpir).
Nekada se kotlovina obavezno radila na otvorenom, a danas se uglavnom može naći na sajmovima, proslavama, ali i po restoranima.
Stari zagrebački popularni recept je i onaj za goveđu pisanicu odnosno goveđu pisanu pečenku, kod koje se govedina špika korjenastim povrćem i slaninom.
I pred kraj slijedi ono s čime zapravo obično započinje jedan tipični slijed tzv. zagrebačkog ručka ili večere, a to su – štrukle! Štrukle su možda najpoznatiji specijalitet hrvatske gastronomiije posljednjih 20-ak godina. Riječ je o tanko vučenom tijestu nadjevenom svježim kravljim sirom.
Mogu se kuhati ili peći, jesti kao samostalan slani ili slatki obrok ili pak u sklopu juhe. Najpopularniji su kao toplo predjelo, prokuhani pa lagano zapečeni u vrhnju. Kao takvi su i neizostavno jelo na svadbama u području Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske.
Jedan tipičan jelovnik zagrebačkog objeda trebao bi započeti ukusnim štruklama, zatim nastaviti s vrućom pilećom juhom, a za glavno jelo bi se trebali počastiti puricom s mlincima. Šećer na kraju može biti kremšnita, iznimno popularni kremasti desert ovog podneblja.
Oko 20-ak kilometara od Zagreba nalazi se i ljupki stari gradić Samobor koji je poznat po svojim toplim kremšnitama i Zagrepčani vrlo rado odlaze tamo na mali gastronomski i turistički izlet.
Osim kremšnita, ukusni i popularni deserti su različite pite i štrudle, nadjevene jabukama, višnjama, šljivama, slatkim sirom, zatim zagrebačka torta, dizani kolači bogato punjeni makom, orasima, rogačem, svježim kravljim sirom ili pekmezom, palačinke te poznate šnenokle (topli desert od jaja i keksa). Omiljeni su također i slani deserti poput popularne bučnice, ili pak pite i savijače sa slanim sirom.
Najpoznatiji sitni keksi su paprenjaci koji su uobličeni i u iznimno popularan hrvatski suvenir.
Samo neki od popularnih restorana s domaćom zagrebačkom kuhinjom su: Okrugljak, Stari puntijar, Baltazar, Stari fijaker 900, Šestinski lagvić, Tač, Pri Zvoncu, itd.
Za ugodan ambijent i ukusna jela i deserte domaće zagrebačke kuhinje, savjetujemo posjetiti i popularno zagrebačko izletište Sljeme gdje možete uživati u domaćim jelima s nezamjenjivim pogledom na Grad ili pak skriveni u prekrasnom zelenilu Sljemena i toplom ambijentu sljemenskih restorana i izletišta, poput Grafičara, Runolista, Puntijarke, Snježne kraljice, Tomislavovog doma, itd.
Više o restoranskoj ponudi grada Zagreba možete pronaći na Restorani u Zagrebu.